Znamenitosti
Brojni kulturno-povijesni spomenici,od kojih su neki nulte kategorije, te arheološka nalazišta govore o raznolikosti baštine ovog kraja. Najvažniji, a ujedno i najvrijedniji srednjevjekovni spomenik u makarskom primorju, je svakako starohrvatska crkvica Sv.Mihovil, koja datira još iz 11.st. Crkvica se nalazi iznad Igrana, na planini Biokovo, na nekih 300 metara nadmorske visine.

Prvo što možete vidjeti kada se spuštate prema Igranima, je prekrasna župska crkva Gospe od Rožarija sa zvonikom, sagrađena 1752 godine. Malo niže zvonika nalazi se svakako jedan od najvrijednijih spomenika kulture u Igranima, a to je Zalina Kula, koja ovom mjestu daje pečat izrazite posebnosti, zbog nepostojanja slične profane građevine u ostalim mjestima makarskog primorja. Za Zalinu Kulu je vezana i svojevrsna legenda o igarskom junaku Ivanu-Antičiću-Zali, po kojem je Kula i dobila ime. Ovaj fortifikacijski spomenik nulte kategorije služio je spomenutom junaku I njegovoj vojsci za obranu mjesta od Turske najezde. Zalina Kula iako stara oko 400 godina, vrlo je dobro sačuvana.

U donjem dijelu Igrana, u centru, nalazi se ljetnikovac obitelji Šimić-Ivanišević, sagrađen u 18 st. u baroknom stilu. Naziv naselja Igrane prvi put se spominje 1430 godine. No, siguran je datum 10.Ožujka 1466 godine. Naziv Igrane postao je od riječi “igra” i “igrati”. Stanovnici su, kao i u drugim selima makarskog primorja živjeli u brdu, te se bavili stočarstvom i poljoprivredom, a tek dosta kasnije počeli su silaziti k moru. Tako su nastala dva naselja Gornje Igrane i Donje Igrane.

Igrane zasigurno može dobiti epitet pravog dalmatinskog mjesta, zbog toga što je jezgra mjesta koja se sastoji od mnogo starih kamenih kuća, te tipičnih uličica vrlo dobro sačuvana. Sve do današnjih dana, odnosno novije povijesti, stanovništvo Igrana bavilo se maslinarstvom, ribilovom i pomorstvom. Tek u novije vrijeme, izradnjom turističkih kapaciteta glavna privredna djelatnost je postao turizam.